Zanimljivosti

Slavski kolač – istorija, značaj i recept za najbolji slavski kolač

Slavski kolač

Slavski kolač, pored žita i vina, neizostavni je deo svake pravoslavne slave – dana kada se slavi dan sveca zaštitnika porodice ili zajednice. Njegova simbolika se vezuje za telo Isusa Hrista. Nakon što se osvešta u crkvi, deo je ceremonije podizanja slave i paljenje sveće, a zatim se služi za slavskom trpezom.

U nastavku teksta saznaćete koji je njegov istorijski značaj, kao i na koji način se on mesi.

Istorija i simbolika upisana u slavski kolač

Slavski kolač je tradicionalni srpski kolač, tj. vrsta hleba, koji se priprema tokom obeležavanja krsne slave. Običaj je da domaćica ispeče ovaj kolač rano ujutru, na dan slave, nakon čega sveštenik osvešta kolač najčešče u crkvi, preliva ga crvenim vinom i lomi ga na komade koje deli svim članovima porodice pre ručka.

Ovo lomljene slavskog kolača se može obaviti i uokviru porodice i doma, bez prisustva sveštenika. Zavisi od lokalnih običaja.

Slavski kolač ima svoju posebnu simboliku.

Ono simbolizuje telo Isusa Hrista, dok vino koje se koristi za prelivanje predstavlja njegovu krv. Zbog toga se na sredini kolača, kao i na četiri mesta duž ivice, postavlja pečat sa slovima IS HS NI KA (ćirilicom), što je grčka skraćenica za ,,Isus Hristos pobeđuje’’.

Slavski kolač ima dugu istoriju koja seže unazad vekovima. Njegovo poreklo može se pratiti do vremena kada su se hrišćanstvo i pravoslavlje širili na Balkanu. U to vreme, kolač je bio deo paganskih rituala i obreda, a kasnije je prilagođen hrišćanskim običajima.

Veruje se da slavski kolač donosi blagoslov domaćinstvu i čuva porodicu od svih zala.

Simbolika ostalih slavskih rekvizita

Pored slavskog kolača, na dan slave koristi se i tamjan, sveća, žito, vino, ikona i vodica.

Ikona je neizostavna u svakom pravoslavnom domu. Reč je o slikama svetaca i podrazumeva se da je svaka kuća ima.

Tamjan ja mirišljava smola koja se pri slavskom obredu koristi za kađenje. Čin kađenja kolača, žita i ukućana simbolično je prinošenje duhovne žrtve Bogu i svetitelju.

Vodicu sveti sveštenik u domu dan uoči slave, da bi se on očistio i da bi Bog iz njega, a pomoću časnog krsta u sveštenikovoj ruci, prognao svako zlo. Ta vodica dodaje se u brašno kad se slavski kolač mesi.

Vino simbolizuje krv Hristovu. Na slavi se preliva, pri rezanju, slavski kolač; njime se preliva i žito, i svi na slavi, i ukućani i gosti, treba da uzmu bar gutljaj vina. Za ovo se koristi isključivo crveno vino, nerazblaženo vodom.

Žito koje se kuva uoči krsne slave zove se još i „koljivo”. U hrišćanstvu koljivo je simbol opšteg vaskrsenja. Žito se sprema u slavu Božju, u čast svetitelja koji se praznuje, i za osvećenje živih i za pokoj duša umrlih predaka.

Sveća, izrađena od čistog voska, neizostavan je predmet u slavskom ritualu. Plamen sveće i svetlost koju ona daje odražavaju svečani karakter slave i radost slavljenja. Sveću pali domaćin pre rezanja kolača. U nekim krajevima ostaje da gori ceo dan, a negde samo prilikom obreda sečenja kolača i ručka. Ne gasi se prstima, već se zaliva vinom.

slava

Recept za slavski kolač

Kroz vekove, oblik i način ukrašavanja kolača su se menjali, a svaka porodica često ima svoje jedinstvene oblike i simbole koji se koriste za dekoraciju. Način pripreme slavskog kolača mogu se razlikovati među različitim pravoslavnim zajednicama.

Za ovaj recept biće vam potrebni sledeći sastojci:

  • 500 g brašna
  • 20 g svežeg kvasca
  • 2 dl mleka
  • 2 kašičice šećera
  • 1 kašičica soli
  • 2 jaja
  • 100 g putera
  • 1 kašika meda
  • 1 kašika ruma
  • 1 žumance (za premazivanje)
  • susam (za posipanje)

Priprema:

  • Prvo ugrejte mleko do mlake temperature. Dodajte šećer i kvasac, promešajte i ostavite da kvasac nadođe.
  • Zatim u veliku posudu stavite brašno i so. Dodajte nadošli kvasac, jaja, med, rum i mekani puter. Zamesite testo.
  • Testo prekrijte krpom i ostavite da naraste na toplom mestu oko 1 sat.
  • Kada testo udvostruči svoju veličinu, premesite ga i oblikujte u okrugli kolač.
  • Stavite kolač na pleh obložen papirom za pečenje. Prekrijte ga krpom i ostavite da ponovo naraste oko 30 minuta.
  • U međuvremenu, zagrejte rernu na 180°C.
  • Kada je kolač narastao, premazujte ga žumancetom i pospite susamom.
  • Pecite kolač u prethodno zagrejanoj rerni oko 30 minuta, ili dok ne postane zlatno smeđi.
  • Izvadite kolač iz rerne i ostavite da se ohladi pre sečenja.

Slavski kolač je neizostavan deo srpske kulture i pravoslavne religije. Njegova istorija i simbolika čine ga posebnim i dragocenim. Priprema slavskog kolača za slavu je poseban trenutak koji okuplja porodicu i donosi blagoslov domaćinstvu. Isprobajte ovaj recept za najbolji slavski kolač i uživajte u ukusu i duhu pravoslavne tradicije.

Rakija od dunje SAVKA

2.448,00 rsd + poštarina

Rakija od šljive 0,7 l – stara 9 godina

Originalna cena je bila: 5.300,00 rsd.Trenutna cena je: 4.920,00 rsd. + poštarina

Pročitajte i...

1 thoughts on “Slavski kolač – istorija, značaj i recept za najbolji slavski kolač

Comments are closed.